17.tjedan psihologije: Marija Volarić-Čuvari mentalnog zdravlja
Započeo je 17. tjedan psihologije sa ovogodišnjim geslom Čuvajmo naše mentalno zdravlje. Djelatnice i volonterke našeg Obiteljskog savjetovališta na tu temu donose niz zanimljivih tekstova. Više o čuvarima mentalnog zdravlja pročitajte u tekstu koji nam donosi psihologinja Marija Volarić.
Kada govorimo o tjelesnom zdravlju pojedinca tada u glavi postoji jasna predodžba što trebamo činiti da bi bili zdravi, međutim kada je riječ o mentalnom zdravlju često ne znamo što činiti s poteškoćama u našim emocijama, mislima i ponašanju.
Općenito se pojam zdravlja definira kao stanje potpunog tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja.
Mentalno ili duševno zdravlje predstavlja stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim teškoćama, produktivan je i pridonositi zajednici (WHO, 2001).
Mnogobrojni čimbenici utječu na mentalno zdravlje pojedinca, a generalno se mogu podijeliti na rizične koji povećavaju vjerojatnost pojave poteškoća i negativnih ishoda te zaštitne čimbenike koji doprinose održavanju mentalnog zdravlja.
Zaštitni čimbenici su takozvani ”čuvari mentalnog zdravlja” koji mogu pomoći da (p)ostanemo duševno zdravi. Čimbenici koji utječu na zdravlje su mnogobrojni a uključuju nasljeđe i biološke karakteristike, socijalno okruženje i prilike (ekonomski status, kultura, zdravstena skrb, okoliš, industrija, rat, međuljudski odnosi, način življenja (rizična ponašanja, tjelesna aktivnost, prehrana, alkohol, droga, pušenje) i naravno individualne karakteristike pojedinca (iskustvo, osobine ličnosti, vrijednosti).
Mentalno zdravlje podrazumjeva da je osoba funkcionalna u svakodnevnom životu, zadovoljna kvalitetom života, osjeća se vrijednom, korisnom i voljenom, ostvaruje zadovoljavajuće socijalne odnose, produktivna je i nalazi smisao u življenju te se uspijeva nositi sa životnim poteškoćama.
Ako se pitaš kako očuvati svoje mentalno zdravlje ili ga poboljšati, predlažem ti da pronađeš koji od navedenih zaštitnih čimbenika možeš iskoristiti za pomoć u svladavanju poteškoća. Nakon odabira čimbenika sastavi listu svih mogućnosti koje imaš da bi unaprijedio željeno područje mentalnog zdravlja, a potom odaberi onu mogućnost koja je za tebe najsmislenija. Iduće što trebaš je sastaviti akcijski plan kako realizirati odabranu mogućnost u nekoliko jasno definiranih koraka i zatim krenuti s prvim korakom prateći promjene koje se događaju. Svaki korak je potrebno razraditi s konkretno definiranim aktivnostima koje će se provoditi u jasno određenom vremenu i mjestu, preporučeno je sastaviti plan za jedan tjedan i svaki tjedan svoj uspjeh nagraditi.
Zaštitni čimbenici mentalnog zdravlja:
EMOCIONALNA SAMOREGULACIJA: odnosi se na sposobnost upravljanja emocijama što bi značilo da osoba može prepoznati emocije koje doživljava, razumjeti njihovo značenje i funkciju, prihvaćati ih kao prolazne doživljaje i kontrolirati ponašajnu reakciju. Samoregulacija pomaže smanjiti intenzitet i trajanje neugodnih emocija, smanjuje učestalost burnih afektivnih reakcija koje su nepoželjne i koje narušavaju socijalne odnose.
OPTIMIZAM: naša vjerovanja o sebi samima, ljudima i svijetu u pozitivnim terminima bez strahovanja o budućnosti - već viđenje poteškoća kao prilike za osobni rast i razvoj. Optimistično viđenje života doprinosi odabiru ponašanja koja će pospješiti vjerojatnost pozitivnih ishoda jer osobu aktivira na akciju i usmjerava na pronalazak rješenja u suprotnosti pesimizmu koji se prepušta naučenoj bespomoćnosti i fokusira na neugodne emocije koje blokiraju aktivno rješavanje problema.
TJELESNA AKTIVNOST: opće je poznato da tjelesna aktivnost pokreće organizam ne samo fizički nego i psihički na način da potiče izlučivanje takozvanih hormona sreće koji omogućuju doživljaj zadovoljstva. Tjelesna aktivnost može biti u onom obliku koji osobi najviše odgovora od tjelovježbe, šetnje, bavljenja sportom, plesa i mnogih drugih mogućnosti.
SOCIJALNE VJEŠTINE i VJEŠTINE KOMUNICIRANJA – razvijene socijalne vještine doprinose doživljaju vlastite vrijednosti i voljenosti što uvelike utječe na psihološku dobrobit, pomažu u izgradnji i očuvanju socijalnih odnosa (prijatelji, obitelj, partnerski odnosi, odnosi s kolegama na poslu), olakšavaju nošenje sa stresom na radnom mjestu. Pomoć za razvoj komunikacijskih vještina može biti trening asertivne komunikacije kojom se na adekvatan način iskazuju vlastite potrebe i zauzimanje za sebe u situacijama u kojima se osoba osjeća ugroženo.
SOCIJALNA PODRŠKA (obitelj/prijatelji/zajednica): percepcija socijalne podrške jedan je on najznačajnih faktora u očuvanju mentalnog zdravlja bez obzira s kojim problemom se osoba suočava. Razgovor, druženje, povjerljivost i razumijevanje uvelike doprinose psihološkoj dobrobiti i olakšavaju nošenje sa životnim teškoćama. Stoga je od iznimne važnosti biti uključen u socijalnu mrežu zajednice, prijatelja ili obitelji, ili pak potražiti stručnu pomoć koja je dostupna.
SMISAO ŽIVLJENJA: smislenost života znači živjeti za nešto i(li) za nekoga, čovjek se pita što može od sebe dati ''ovdje i sada''?, Što korisno mogu učiniti danas? Smisao čovjeka pokreće na djelovanje i traženje rješenja, odabir hrabrosti umjesto klonulosti, olakšava trpljenje i patnju u teškim životnim situacijama koje se ne mogu promijeniti. Vidjeti smisao u onomu što život donosi i odgovarati na životne zadaće znači obogaćivati život vrijednostima i nadrastati životne teškoće.
Marija Volarić, magistra psihologije, logoterapeut, edukant Kognitivno-bihevioralne terapije
